Zašto se za zdravstveni savjet ne treba oslanjati na internet, već na liječnike
Imali ste nekoliko neprospavanih noći. Ustajete umorni, bole vas mišići, zaboravni ste. Simptome unosite u pretraživač i, između ostalog, nailazite na dijagnozu bolesti štitne žlijezde. Iako ste, zapravo, možda samo neispavani, sve dok ne posjetite svog liječnika bit ćete zabrinuti za svoje zdravlje. Tek kada porazgovarate s njim, smirit ćete se i dobiti prave savjete i smjernice. Zato se nemojte oslanjati na internetske članke, jer vas to može dodatno uznemiriti.
Informacije na društvenim mrežama i u vašem okruženju često mogu biti zastrašujuće i prije svega lažne. Zbog toga, barem o zdravstvenim pitanjima koja se tiču vas ili vaše djece, vrijedi usvojiti višetisućljetni savjet najpoznatijeg pisca basni, Ezopa: “Ne vjeruj svemu što čuješ.”
Zamke samo dijagnoze
Upotrebom interneta broj informacija o simptomima bolesti i njihovom liječenju naglo je porastao. Prema podacima Europskog zavoda za statistiku, u 2024. godini čak 56 posto Hrvata koristilo je internet za traženje informacija vezanih za zdravlje. Usporedimo li podatke u razdoblju od 2015. godine do danas, primjećujemo blag, ali stabilan porast pretraživanja u tom razdoblju.
Većina zdravstvenih savjeta koje dobivate od svojih najbližih, prijatelja i poznanika je dobronamjerna. Mnogi od onih koji se nalaze na internetu su bezopasni. Ali „online klinike“ i nekritičko prihvaćanje oprečnih mišljenja mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost. Samodijagnoza je povezana s mnogim zamkama koje bi trebalo izbjeći.
Neadekvatnost informacija i procjena njihove točnosti:
Procjena točnosti laičkih mišljenja i informacija na internetu je vrlo teška za ljude koji nisu stručnjaci. Istraživači sa Sveučilišta Washington otkrili su da postoje ogromne razlike između kvalitete podataka na različitim web stranicama. Zdravstveni podaci na vladinim stranicama su najtočniji. Relevantnost informacija naglo pada na sponzoriranim i informativnim web stranicama, a posebno na onima koje su kreirali pojedinci bez profesionalnih kompetencija, gdje većina podataka nije povezana sa stvarnim problemom ili je čak netočna.
Isto vrijedi i za laičke savjete. Pesimista vas može uplašiti svojim viđenjem vaših simptoma, a optimista vas može uvjeriti da oni ne znače ništa, iako u to ne može biti siguran. Zato je jedini ispravan izbor za prepoznavanje i liječenje stanja liječnik.
Prekomjerna samo dijagnoza:
Laici tumače informacije, čak i ako su relevantne, na svoj način. Glavobolja se može objasniti kao simptom tumora na mozgu, a ne kao posljedica prehlade. Umor se može povezati s preopterećenosti obavezama, iako je možda riječ o pomicanju sata. Bol u zglobovima internet tumači kao fibromialgiju, iako u pitanju može biti samo ligament. I prije nego što ste dobili prave informacije, počinjete razmišljati o medicinskim stanjima koja možda nemaju nikakve veze s realnim.
Kiberohondrija – prekomjerna briga za vlastito zdravlje, koja proizlazi iz pogrešnog tumačenja informacija na internetu – postaje sve veći problem. King’s College u Londonu objavio je procjenu da se smatra kako je čak 20 posto online korisnika patilo od toga. Prekomjernom brigom izazivate uznemirenost, kako sebi, tako i svojim najbližima. Pravi lijek za kiberohondriju je razgovor s liječnikom.
Prekomjerno umirujuća samo dijagnoza:
Iako je prekomjerna reakcija češća, informacije na mreži mogu vas i lažno smiriti. U tom slučaju možete propustiti priliku za pravovremenu reakciju u situacijama koje su ozbiljnije od one na koju vam internet ukazuje.
Paušalna procjena:
Informacije na mreži su opće, zapisane za prosječnog korisnika, čak i ako su profesionalno opravdane. A ljudi su individue s posebnim karakteristikama i potrebama. Svako tijelo različito reagira na bolest.
Simptomi ozbiljnije bolesti onesposobit će neke, dok će drugi normalno funkcionirati do trenutka kada se pojave komplikacije bolesti. U procjeni je stoga nužan individualni pristup. Nijedna paušalna informacija ne može biti bolja od savjeta liječnika.
Kritički procijenite kvalitetu informacija na internetu i zapitajte se:
Zašto ipak savjet liječnika?
Momentano zadovoljenje potreba u velikoj je mjeri postalo dio naših života. Teško je razumjeti da, osim u hitnim situacijama, termin za pregled kod vašeg ili liječnika vaše djece može biti i za nekoliko dana od poziva.
Možda bi u nekim slučajevima bilo sasvim dovoljno da razgovarate s liječnikom preko telefona: kada ste zabrinuti zbog groznice svog djeteta, niste u mogućnosti razumjeti svoj liječnički izvještaj, kašljete i ne znate ima li smisla zakazivati pregled ili ne, ne možete posjetiti svog liječnika zbog bolesti, ograničene pokretljivosti ili geografske udaljenosti. To vam može omogućiti pravovremenu reakciju i praćenje stanja bolesti.
Nijedna web aplikacija, ma koliko stručna, ne može to zamijeniti, čak i ako se radi o telefonskom razgovoru. Aplikacije mogu biti pomoćno sredstvo, laički savjeti su za usmjeravanje, ali ne mogu biti dio rješenja. Jednosmjernom komunikacijom nećete daleko stići na putu ka ozdravljenju. Rješenje je u komunikaciji, koja će se odvijati u oba pravca – s pitanjima, odgovorima i refleksijama.
Informacije na webu – da ili ne?
Gdje po zdravstveni savjet?
Čitanjem beskrajnih stranica članaka i forumskih debata na temu zdravlja ne povećavate samo svoju konfuziju. Često, nakon višesatnog pretraživanja interneta, primijetite da vam informacije koje pronalazite ne mogu pomoći. Tako besciljno trošite vrijeme, iako znate da je važno pravovremeno reagiranje.
Blagovremeni i stručni odgovori, objašnjenja ili smjernice u određenim trenucima mogu biti od neprocjenjive vrijednosti. Zdravstveni radnici Triglav medicinskog kontakt centra Zdravstvena točka na raspolaganju su svaki radni dan na besplatni telefon 0800 20 20 88 između 7:30 i 17 sati ili na e-mail zdravstveno@triglav.hr.
Zdravstvena točka pruža širok spektar usluga koje osiguranicima olakšavaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Zdravstveni radnici daju jasne upute o načinu ostvarivanja prava prema polici zdravstvenog osiguranja i pomažu pri prijavi osiguranog slučaja. Također, uputit će osiguranika izabranom liječniku ili u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
Zdravstvena točka zakazuje preglede i pomaže u pronalaženju najbolje usluge, čime osiguranicima omogućuje brz i jednostavan pristup potrebnoj skrbi. Kontrolira kvalitetu zdravstvenih usluga koje pružaju naši ugovorni partneri, te pruža informacije o obujmu i vrsti ugovorenog osigurateljnog pokrića i načinu realizacije ugovorenog zdravstvenog osiguranja.
Izvor: Vse bo v redu
