Anksioznost je izlječiv mentalni poremećaj. Prepoznajte znakove i poduzmite akciju.
Osjećaj intenzivne anksioznosti, straha i nemira, napetost kao da smo uvijek na osmatračnici, negativne misli i povećan broj otkucaja srca, knedla u grlu, znojenje i drhtanje. Ovo su samo neki od simptoma anksioznosti. Saznajte kako prepoznati znakove i kako se ponašati ako patite od anksioznosti.
Što je anksioznost?
Anksioznost je osjećaj straha, nemira i uznemirenosti koji ima svoje korijene u našem evolucijskom razvoju. To je prirodni odgovor tijela na stres i opasnost koji nam je pomogao da preživimo u prošlosti i omogućio nam da ili pobjegnemo od opasnosti ili se učinkovito borimo. U normalnim okolnostima, ovaj odgovor se smiruje kada opasnost prođe.
Međutim, anksioznost postaje problematična kada postane pretjerana, kronična i počne utjecati na svakodnevni život osobe. To se događa kada se javlja bez očiglednog razloga ili u neprikladnim situacijama i izaziva teške emocionalne i fizičke simptome.
Prepoznajte anksioznost
Anksioznost se manifestira povremenim osjećanjima straha, ali i u ozbiljnijim oblicima, kao što su generalizirani anksiozni poremećaj, fobije i napadaji panike.
Generalizirani anksiozni poremećaj je stanje u kojem se anksiozna osjećanja javljaju bez očiglednog razloga, mogu trajati dugo i značajno utjecati na kvalitetu života.
Jedan od izazova u prepoznavanju anksioznosti jest to što se ona često prepliće s drugim mentalnim poremećajima, najčešće depresijom. Međutim, anksioznost se može javiti i bez depresije. „Ljudima koji pate od anksioznosti često je teško pronaći pravi povod za svoje osjećaje. To znači da mogu doživjeti vrlo jaku ili pretjeranu reakciju u situacijama koje nisu tako stresne za druge, što se često naziva ‘anksioznost koja slobodno pluta’ ili ‘strah od straha’, objašnjava dr. Zvezdana Snoj, dr. med., specijalistica psihijatrije i doktor medicinskih znanosti u području psihoonkologije iz Klinike „Eirini”.
Bar jednom u životu, čak 40 posto ljudi osjeća anksioznost.
Ključno je rano prepoznavanje anksioznosti
Možda je jedno od objašnjenja činjenica da laici teško mogu prepoznati anksioznost. Dok je depresija prepoznatljivija po očiglednim simptomima, kao što su tuga, apatija i gubitak interesa, simptomi anksioznosti su suptilniji. Posljedica toga je da sve manje ljudi traži stručnu pomoć iako anksioznost u velikoj mjeri utječe na kvalitetu njihovog života.
Anksioznost je stvarni mentalni poremećaj koji zahtijeva pažnju i liječenje. Ako primijetite da vi ili netko u vašoj blizini ima problema s anksioznošću, ključno je da potražite stručnu pomoć. Rana identifikacija i liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života onih koji pate od anksioznosti.
Znakovi anksioznosti
Anksioznost je mentalni poremećaj koji se manifestira na različitim razinama našeg života. Da biste na vrijeme liječili i upravljali ovim učestalim stanjem, ključno je prepoznati znakove.
- EMOCIJE: Ako ste anksiozni, možda nećete osjećati unutrašnji mir. Stalno ste zabrinuti, napeti i nemirni, često se plašite. U nekim slučajevima možete imati i crne misli, naročito ako je anksioznost povezana s depresijom.
- FIZIČKI ODGOVOR: Anksioznost može izazvati mnoge fizičke simptome, kao što su umor, bol u mišićima, kostima, leđima i nogama. Povećan broj otkucaja srca bez očiglednog razloga, osjećaj knedle u grlu, pritisak u stomaku, mučnina, povraćanje i problemi s probavom često su povezani s ovim poremećajem. Može doći do problema s ravnotežom, drhtavicom, nedostatkom apetita i značajnim problemima sa spavanjem, uključujući nesanicu i buđenje noću.
- KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI: Ako ste anksiozni, možete biti rastrojeni, zaboravni i nestabilni. Možda ćete imati problema s koncentracijom i stalnim premetanjem istih misli.
Ako primijetite da se ovi simptomi ponavljaju i utječu na kvalitetu vašeg života, ključno je da potražite stručnu pomoć. Prvi korak je da se obratite liječniku opće prakse, jer vas on ili ona mogu uputiti specijalistu – psihijatru, jedinom stručnjaku koji može precizno procijeniti vaše stanje i utvrditi koja kombinacija terapijskih metoda i metoda liječenja vam najviše odgovara.
Anksioznošću se može upravljati. Postoji mnogo opcija za poboljšanje kvalitete života ako se na vrijeme obratite specijalistu i posvetite svom mentalnom zdravlju.
Liječenje anksioznosti
Liječnici nisu uvijek skloni prepisivati lijekove za liječenje anksioznosti. Međutim, često se pokaže da su lijekovi neizostavni, jer omogućuju trajno uklanjanje problema i predstavljaju „ključ” za uspješnije metode liječenja, kao što su psihoterapijske mjere.
Ako liječnici odluče koristiti lijekove, antidepresivi su često u prvom planu, jer oni pomažu u uravnotežavanju disbalansa neurotransmitera u mozgu i vraćanju normalnog fiziološkog stanja. Dr. Snoj uvjerava da su antidepresivi sigurni i učinkoviti lijekovi koji ne izazivaju ovisnost. Anksiolitici se propisuju na kratko i u slučaju jakih tegoba.
Spirala anksioznosti produbljuje se bez liječenja, svaki dan postaje sve teži i svaku situaciju koja pokreće anksioznost teže je preživjeti. Spirala anksioznosti često dovodi do pojave psihosomatskih bolesti. Fiziološki odgovori na anksioznost mogu se manifestirati kao fizičke bolesti, iako ne postoji pravi fizički uzrok za ove probleme.
Bol koji osoba doživljava s anksioznošću djeluje teže nego obično, što dovodi do beskrajne i bezuspješne potrage za fizičkim uzrocima, pošto liječnici ne mogu pronaći nikakve dijagnostičke dokaze o bolesti. Pravi izvor problema leži u psihološkim procesima koji utječu na organizam, a bez pravilnog liječenja, pojedinac se nalazi u začaranom krugu u kojem se situacija samo pogoršava.
Povećava se broj slučajeva anksioznosti
Suvremeno okruženje nije povoljno za osjećanje mira i zadovoljstva. Brz tempo života i natjecateljski svijet, zasićen informacijama, često utječe na zaboravljanje unutrašnjeg mira. Moderno društvo ponekad djeluje anksiozno samo po sebi, stalno postavljajući nerealna očekivanja o uspjehu, sreći, izgledu i bogatstvu. To može utjecati na sve ljude, ali posebno na djecu i adolescente koji tek oblikuju svoje osobnosti.
Društvene mreže i beskrajni digitalni stimulansi stalno nas obasipaju informacijama. Ponekad se osjećamo kao da propuštamo nešto važno, a naši mentalni procesi su stalno u nemiru.
Ako ne možemo odvojimo se od našeg okruženja, ovaj beskrajni tijek informacija nikada ne prestaje. Uvijek se pojavi nešto novo, uvijek postoje nove informacije ili događaj koji može pokrenuti anksiozne osjećaje u nama.
Ali ljudima su potrebni okviri i jasnoća. Važno je zapamtiti da će se određena situacija završiti. Samo na taj način možemo promijeniti i obraditi svoje misli umjesto da ih stalno gomilamo.
Zapamtite da zaslužujete živjeti život bez nepotrebnih briga i stalne napetosti. Traženje pomoći je korak ka unutrašnjem miru. Bilo da se radi o psihološkoj podršci, terapeutskom liječenju ili privremenim lijekovima, izbor da poboljšate svoje mentalno zdravlje znak je snage i želje da živite kvalitetnijim životom.
Put ka unutrašnjem miru je iznenađujuće blizu, svi zaslužujemo živjeti u miru. Zato ne oklijevajte – traženje pomoći je prvi korak na putu da se osjećate dobro.
Izvor: Vse bo v redu
