Rani poremećaji metabolizma glukoze, koji često dovode do razvoja dijabetesa tipa 2, također se često javljaju kod djece i adolescenata u Hrvatskoj. Promicanjem zdravog načina života, njihovi najvažniji saveznici i uzori – roditelji – mogu imati najveći utjecaj na smanjenje vjerojatnosti da će vaša djeca za desetljeće ili dva postati dijabetičari.

Kao što podaci pokazuju, krajnje je vrijeme za razmišljanje i djelovanje. Svaka pozitivna akcija u tom smjeru bogato se isplati.

Što znači dijabetes?

Da bi tijelo optimalno funkcioniralo, važno je da glukoza koju unosimo hranom nesmetano prolazi u svaku stanicu tijela. Prijenos glukoze, a time i energije, olakšava hormon inzulin koji proizvode beta stanice u gušterači. Kada je gušterača disfunkcionalna, beta stanice također ne funkcioniraju ispravno, pa je stoga poremećena proizvodnja inzulina.

Dok je dijabetes tipa 1 potpuna nemogućnost proizvodnje inzulina, jer vlastiti imunološki sustav tijela uništava beta stanice, tip 2 je prvenstveno smanjena osjetljivost tkiva na inzulin.

To dovodi do prekomjerne proizvodnje hormona, a proces uništavanja beta stanica i oštećene proizvodnje inzulina također igra važnu ulogu (osobito kod mladih osoba s dijabetesom tipa 2).

Izv. prof. dr. Primož Kotnik, dr. med., pedijatrijski endokrinolog s Pedijatrijske klinike Sveučilišne bolnice Ljubljana, objašnjava: „Kod otprilike trećine djece i adolescenata liječenih od pretilosti u Pedijatrijskoj klinici, inzulin koji se luči nakon jela ne djeluje kako bi trebao; govorimo o inzulinskoj rezistenciji. Beta stanice stoga moraju lučiti više inzulina, a s vremenom se ‘tvornica’ inzulina može iscrpiti. Na određenoj razini te iscrpljenosti, koncentracija inzulina je preniska da bi se održala normalna razina šećera u krvi. Tada počinjemo govoriti o dijabetesu.“

Ali prekretnica na kojoj se postavlja dijagnoza dijabetesa je samo broj.

Važno je da prije nego što se prijeđe ta granica, stručnjaci identificiraju i liječe one koji su najviše izloženi riziku te pokušaju spriječiti razvoj dijabetesa.

Uz laboratorijske rezultate, pri procjeni rizika važni su i podaci o dijabetesu tipa 2 kod rođaka, ranim kardiovaskularnim komplikacijama, prehrani i okolini u kojoj dijete živi.

Zdravim načinom života protiv dijabetesa

Uzroci dijabetesa još uvijek nisu u potpunosti jasni i nisu povezani samo s pretilošću, već su zbroj širokog spektra utjecaja.

Vrlo je vjerojatno da su najvažniji čimbenici kod oba tipa genetska predispozicija i način života.

Razvoj dijabetesa tipa 2 uvelike je posljedica nedovoljne tjelovježbe i neprimjerene prehrane s puno prerađene hrane i šećera, što dovodi do prekomjernog nakupljanja masti. Što dulje jedemo hranu koja opterećuje gušteraču i što je dulje proces lučenja inzulina poremećen, posljedice se pojavljuju ranije u životu.

Stručnjaci stoga većinu svoje pozornosti usmjeravaju na negativne utjecaje koje možemo ograničiti, poput sprječavanja pretilosti kod djece i adolescenata.

Europska inicijativa praćenja debljine u djece (COSI), koju provodi Svjetska zdravstvena organizacija, prati stanje uhranjenosti djece u Europi. Najnoviji rezultati, objavljeni nakon kruga istraživanja koji je obuhvatio razdoblje pandemije COVID-19 (2022.–2023.), pokazuju da u Hrvatskoj svako treće dijete (36 %) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, čime se Hrvatska svrstava na četvrto mjesto u Europi po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece.

No iako se porast učestalosti prekomjerne težine kod djece, posebno dječaka, usporio posljednjih godina, istraživači na tom području upozoravaju da je broj i dalje visok. Prevencija se ne bi trebala oslanjati samo na jedan ili drugi čimbenik, već uzeti u obzir njihovu ukupnost.

„Ako dijete provede sat vremena na igralištu, a ostatak poslijepodneva pred ekranom, to naravno nije zdravo. I obrnuto: ako ponekad jedu brzu ili prerađenu hranu, ali inače jedu uravnoteženu prehranu i dovoljno se kreću, to ne znači da su znatno više izloženi riziku od svojih vršnjaka“, ilustrira dr. Kotnik složenost pristupa koji se primjenjuje i pri liječenju djece s prekomjernom težinom u Pedijatrijskoj klinici u Ljubljani. Po njegovom mišljenju, to su samo vrh ledenog brijega.

„Važno je u liječenje uključiti razne stručnjake, kao i roditelje i djetetovu okolinu. Predanost zdravom načinu života bitna je u obitelji i široj zajednici, jer je to jedini način da se spriječi bolest ili barem odgodi za kasnije u životu.“

U slučaju dijabetesa tipa 2, zaista je ključno pokušati smanjiti šanse za njegov razvoj koliko god je to moguće, posebno ako postoji obiteljska anamneza bolesti. Dijabetes je uglavnom neizlječivo stanje kod kojeg lijekovi samo pomažu u održavanju ravnoteže u tijelu.

Znakovi dijabetesa kod djece

Prvi znakovi problema s dijabetesom tipa 1, na čiju pojavu trenutno nemamo značajan utjecaj. 

Budite oprezni ako primijetite kod svog djeteta (ili sebe):

• povećana žeđ i često mokrenje,
• neobjašnjiv gubitak težine i umor,
• oštećenje vida,
• loše zacjeljivanje rana ili česte zarazne bolesti.

Navedeni simptomi odnose se na djecu s dijabetesom tipa 1 i na odraslu populaciju s dijabetesom tipa 2; ova vrsta dijabetesa kod djece općenito još nije dovoljno uznapredovala da bi uzrokovala spomenute simptome.

Dijabetes tipa 2 razvija se postupno.

Prije nego što se pojave znakovi poput izlučivanja glukoze u urinu, genitalnih gljivičnih infekcija, oslabljenog imunološkog sustava, gubitka težine i komplikacija u velikim krvnim žilama, poput ateroskleroze, već su u tijeku procesi koji ne uzrokuju primjetne zdravstvene probleme.

Prepoznavanje ranih stadija dijabetesa tipa 2 izuzetno je važno, jer su u tom slučaju mnoge posljedice barem djelomično reverzibilne. Uznapredovali dijabetes tipa 2 povezan je s brojnim komplikacijama koje, za razliku od dijabetesa tipa 1, mogu biti prisutne u vrijeme dijagnoze i imati značajan utjecaj na kvalitetu života:

• kardiovaskularne bolesti,
• problemi s kožom, zubima, očima, bubrezima, jetrom i živčanim sustavom.

Izvor: Vse bo v redu