Umor i iscrpljenost česta su pojava. Prema nekim procjenama, petina ljudi navodi da osjeća umor. Ako su tegobe ograničene na početak proljeća, ljudi to često nazivaju proljetnim umorom, iako taj pojam u medicinskoj terminologiji nije prepoznat kao bolest.
Antropolozi pretpostavljaju da smo proljetni umor razvili kroz evoluciju. Pračovjek je zimi mirovao, a u proljeće je počinjao loviti, skupljati i stvarati. Zbog naglog porasta aktivnosti trošio je više energije, što je tijelo iscrpljivalo.
Na proljetni umor može utjecati i pomicanje kazaljki na satu
Proljetni umor pojavljuje se u ožujku i povlači se do kraja travnja. Mnogima je to stanje toliko neugodno i ometajuće da se odluče potražiti pomoć liječnika.
Doživljavamo ga kao loše raspoloženje, osjećaj da nemamo energije, da smo umorni, lijeni, nemirni. Mogu ga pratiti glavobolja i bolovi u mišićima. Iako dovoljno spavamo, i dalje imamo potrebu za odmorom i snom.
Proljetni umor više pogađa vremenski osjetljive osobe i one slabije tjelesne kondicije. Češće se javlja kod žena. Na loše raspoloženje u proljetnim mjesecima može utjecati i pomicanje sata u ožujku, koje remeti naš unutarnji sat i djeluje stresno.
Pravi uzrok proljetnog umora nije poznat
Pravi uzrok pojave proljetnog umora nije poznat. Moguće je da je riječ o hormonskim promjenama. Duži dani i kraće noći izazivaju hormonalnu neravnotežu u našem tijelu.
Zimi, kada ima manje svjetla, imamo više melatonina, hormona koji pomaže dobrom snu.
U proljeće se počinje stvarati više serotonina, hormona sreće koji je zaslužan za dobro raspoloženje.
Umor može biti i posljedica smanjene tjelesne aktivnosti tijekom zime. Na pojavu umora mogu utjecati i više vanjske temperature, koje djeluju na naš krvotok.
Proljeće je izvrsna prilika da živimo zdravije i ljepše. Priuštimo si zdravu prehranu, bogatu svježim voćem i povrćem, vitaminima, mineralima, vlaknima i zdravim mastima. Pazimo da pijemo dovoljno tekućine – vode, nezaslađenih čajeva, prirodnih sokova, a izbjegavajmo zaslađene i gazirane napitke.
Redovito doručkujmo, a tijekom dana pojedimo još tri do četiri manja obroka. Alkohol konzumirajmo umjereno, izbjegavajmo pretjerano pijenje kave.
Ako pušimo, razmislimo o prestanku.
Neka kretanje postane rutina
Ne zaboravimo na redovito kretanje. Unatoč brojnim obvezama koje diktira naš životni ritam, odvojimo vrijeme za sebe, za dobrobit tijela i duha.
Neka nam kretanje postane navika – iskoristimo svakodnevne aktivnosti za jačanje mišića: koristite bicikl umjesto auta, umjesto dizalom koristimo stepenice.
Snažni mišići poboljšavaju naše raspoloženje. Iskoristimo blagotvorne učinke prirode – boravak i kretanje u prirodi opuštaju i umanjuju negativne posljedice stresa.
Izloženost svjetlosti smanjuje stvaranje melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost. Odaberimo onu tjelesnu aktivnost koja odgovara našem zdravstvenom stanju i koja nam pričinjava zadovoljstvo.
Kada osjetimo umor – odmorimo se. Poželjno je priuštiti si kratak, okrepljujući popodnevni odmor. U životu potražimo ono što nas usrećuje i puni energijom.
Ako se umor ipak nastavi ili se uz njega pojave i drugi simptomi – poput bolova, povišene tjelesne temperature, gubitka težine, kratkog daha – potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Izvor: Triglav Zdravje
