Srčani udar jedan je od najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj. Kardiovaskularne bolesti, uključujući i srčani udar, godišnje odnose oko 23.300 stanovnika. Nažalost, srčani udar ne bira i može pogoditi svakog. Međutim, ključna je prevencija bolesti i postoji mnogo toga što možete učiniti kako biste smanjili rizik te na vrijeme prepoznali simptome.
Mnogi zatvaraju oči ili se vode onom ustaljenom mantrom kako će ih bolest zaobići upravo njih.
„Ali ja sam još uvijek mlad, živim prilično zdravo i nemam previše poroka”, tipična je rečenica u razgovorima o srčanom udaru.
Bez obzira koliko se pazili, opasnost od srčanog udara mogu povećati neki vanjski faktori koji su izvan naše kontrole, a generalno su muškarci izloženiji nego žene. Također, rizik se povećava i s godinama – kod muškaraca nakon 45. godine, a kod žena nakon 55. ili nakon početka menopauze. Nasljedni utjecaji također su važan faktor: ako vam je netko u obitelji imao srčani udar, izloženiji ste riziku u odnosu na one koji nemaju takvu obiteljsku povijest.
Ako se kojim slučajem niste prepoznali u gornjem paragrafu, ne znači da ste sigurni. Ali samo zato što se niste prepoznali u gornjem paragrafu ne znači da ste sigurni.
Postoji mnogo drugih faktora koji mogu prouzročiti stvaranje ugruška, odnosno začepljenje arterija koje su odgovorne za cirkulaciju krvi i opskrbu srčanog mišića, što je “tehnički opis” srčanog udara.
Vodite li zdrav život?
Način života, prije svega, može imati ozbiljan utjecaj na rizik od srčanog udara. Ne krećete se dovoljno, uživate u slanoj i masnoj hrani te imate višak kilograma? Pušite ili učestalo konzumirate alkoholna pića? Sve to značajno utječe na stanje vašeg zdravlja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, samo je alkohol krivac za pojavu više od 200 bolesti koje pogađaju organizam, uključujući i srčani udar.
Nepovoljni utjecaji na kardiovaskularni sustav akumuliraju se tijekom vremena, neki od njih mogu se manifestirati u obliku visokog kolesterola ili visokog tlaka, a često se mogu i “prošvercati” ispod radara.
Nezdrava prehrana počinje još u ranoj mladosti, a kad se zaposle, mnogi ljudi zapostavljaju kretanje. Kada uzmemo u obzir i stres, koji je jedna od najvećih modernih zdravstvenih prijetnji, dolazi do povećanja krvnog tlaka, ubrzanog pulsa, brzog protoka krvi, vrtloženja u venama i upale vaskularnih zidova, što sve skupa stvara idealne uvjete za srčani udar.
Dalje od cigareta!
Pušenje je jedan od faktora koji ima najveći utjecaj na povećani rizik od srčanog udara. Iako se udio pušača smanjuje, još uvije ima manje od četvrtine pušača među odraslima. Oni imaju 2 do 4 puta veće šanse da dobiju srčani udar nego nepušači. Udisanje dima cigarete povećava šanse za srčani udar za 20 do 30 posto, čak i kod pasivnih pušača.
Kako prepoznati srčani udar?
Srčani udar je opasan je i zbog toga jer se javlja iznenada. To nije zdravstveno stanje čiji bi se simptomi s vremenom znatno pogoršali, a osobe pogođene ovim stanjem često se osjećaju sasvim dobro sve do samog udara.
Tipična manifestacija srčanog udara je intenzivna, stežuća bol u prsima.
Bol se može proširiti i na druge dijelove tijela, poput vrata, lijevog ramena i lijeve ruke, uključujući i trbuh, a osjeća se bez obzira na to pokušavate li ju ublažiti pritiskom, disanjem ili ležanjem.
Simptomi srčanog udara:
- bol u prsima (najčešći simptom)
- mučnina ili povraćanje
- bol u vilici, vratu ili gornjem dijelu leđa
- pritisak ili bol u grudima (rjeđe kod žena)
- bol ili pritisak u gornjem dijelu stomaka (posebno kod žena)
- otežano disanje,
- nesvjestica
- ozbiljan umor
- probavne smetnje.
Ako je u pitanju srčani udar – potrebno je odmah reagirati
Ako sumnjate da vi ili netko od vaših bližnjih ima srčani udar, odmah reagirajte. Tipični znaci, posebno bol u prsima, pojavljuju se u velikoj većini slučajeva.
Svaku bol u prsnom košu treba shvatiti ozbiljno.
U slučaju da osjećate bol koja bi mogla ukazivati na problem, nazovite hitnu pomoć na broj 194. Najvažnije je da ostanete mirni i ne pokušavate se sami odvesti do liječnika jer vožnja u ovakvim izvanrednim situacijama može bit opasna i za vas i za druge. Također, važno je pokušati se opustiti do dolaska hitne pomoći.
Što poduzeti u slučaju srčanog udara?
Ako ustvrdite da osoba u vašoj blizini ima srčani udar, slijedite ove korake:
- polegnite ju
- nazovite 194 i navedite točnu lokaciju,
- pokušajte ju smiriti
- potičite ju da duboko diše.
Srčani udar i pravovremena reakcija
Zbog nedostatka dotoka krvi, srčani mišić brzo počinje gubiti svoju funkciju, stoga je nužno da osoba što prije dođe u bolnicu kako bi se uklonio ugrušak. Što ugrušak bude prije uklonjen, manje su šanse za trajne posljedice.
Srčani zastoj je jedna od najčešćih posljedica udara. Osoba koja ga doživi ne reagira, ne pomiče se i ne diše. U tom kontekstu, pravovremena reakcija doslovno može značiti razliku između života i smrti.
Pomoći možete i dok čekate dolazak hitne pomoći. Prije svega, provjerite je li osoba pri svijesti. Ako nije, nagnite joj glavu unatrag i započnite s masažom srca. Dok čekate hitnu pomoć koju ste pozvali, pomozite pacijentu. fokusirajte se uglavnom na vanjsku masažu srca s jakim kompresijama prsnog koša, a ako ste vješti, primijenite i umjetno disanje. Ako imate mogućnost, pošaljite nekoga po najbliži defibrilator.
U trenutku kada vam defibrilator zatreba, možda je prekasno da ga potražite. Znanje o lokacijama defibrilatora u vašoj blizini može biti od ključne važnosti u hitnim situacijama.
Razmišljajte unaprijed kako ne bi bilo prekasno
Iako srčani udar ne mora nužno bit fatalan, posljedice koje ostavlja mogu bit ozbiljne i dalekosežne. Nakon srčanog udara, primjerice, mnogi više nisu u stanju podnositi fizička opterećenja koja su prije možda bila sastavni dio njihovog svakodnevnog života.
Čak i jednostavne aktivnosti poput penjanja uz stepenice ili obavljanja uobičajenih poslova mogu u određenoj mjeri predstavljati izazov nakon srčanog udara. Izazov može da postane i hodanje uz stepenice ili normalna radna opterećenja, a pored rizika da se srce neće u potpunosti oporaviti tu su i druge posljedice.
Mnogi koji su preživjeli srčani udar suočavaju se s psihološkim posljedicama, imaju problema sa samopouzdanjem zbog osjećaja bespomoćnosti i osjećaju se anksiozno ili čak depresivno. Tome svakako treba pridodati i nezaobilazne financijske probleme jer kad izgubite sposobnost za rad život se ne mijenja samo za vas, već i za vaše najbliže.
Što ako vas bolest iznenadi…
Kako biste ublažili financijske posljedice ozbiljne bolesti te na taj način osigurali sebe i svoju obitelj, provjerite opcije dodatnog osiguranja kritičnih bolesti i ozljeda.
