Jeste li danas prošetali šumom? Ako niste, možda biste trebali razmisliti o tome. Mnogi znanstvenici dokazuju da šuma ima zaista iznenađujuće učinke na ljudski organizam.
Otkad postoji čovjek, postoje i bolesti, ali i vjerovanje da se zdravlje može pronaći u prirodi. Učinci mnogih ljekovitih biljaka odavno su znanstveno potvrđeni. Fitoterapija je dio službene medicine. Speleoterapija – liječenje pacijenata u pećinskom zraku – također djeluje. A sada je dokazano i blagotvorno, opuštajuće djelovanje drveća i šuma.
Povratak prirodi
Sudeći po istraživanjima, priroda može biti višestruka i izuzetno korisna dopuna suvremenim metodama liječenja, ili pak može djelovati preventivno u zaštiti zdravlja.
Dvadeseto je stoljeće bilo razdoblje velikog napretka medicine i tehnologije. Primat koji je preuzela znanost doveo je do toga da su ljudi počeli gledati na prirodu samo kao na izvor sirovina i hrane. No, ubrzan tempo života napokon je doveo do toga da joj se opet okrećemo.
U potrazi za mirom, sve više težimo distanciranju od uređaja i gužve.
Stres, nemir i poremećen životni ritam uzroci su mnogim bolestima suvremenog čovjeka. U takvim situacijama priroda, kako je i znanstveno dokazano, može biti važna za uspostavljanje ravnoteže. Pogledajmo kako.
Kupanje u izobilju šume
Osamdesetih godina prošlog stoljeća iz Japana smo dobivali zabrinjavajuće izvještaje o nehumanom radnom vremenu. Japanska agencija za šumarstvo još tada je prepoznala štetnost takve prakse, pa je 1982. predložila “šinrin-joku” – šumsko kupanje, za bolje zdravlje i opuštanje.
Ostatak svijeta, pa čak i sami Japanci, u početku su ovaj koncept prihvatili s nevjericom. Skeptici su se rugali i nazivali šumske “kupače” fanaticima koji grle drveće. Međutim, prijedlog je među znanstvenicima širom svijeta izazvao dozu radoznalosti, pa su pokrenuta mjerenja pozitivnih učinaka šume, koje zaista osjeća svatko. I za sada nema istraživanja koje bi pokazalo da boravak u šumi nije od koristi.
Kako šuma utječe na mentalno zdravlje
Održavanje mentalnog zdravlja jedan je od najvažnijih čimbenika ukupnog zdravlja u razvijenom svijetu, a šumsko kupanje pokazalo je najbolje rezultate na tom polju.
Jedna od prvih znanstvenih istraživanja na ovu temu, koju su proveli japanski znanstvenici, dokazala je da su se osjećaji neprijateljstva, nemira i depresije značajno smanjili nakon dvosatne šetnje šumom. To su potvrdila i mjerenja aktivnosti dijelova mozga koji se aktiviraju pri stanjima depresije i anksioznosti, jer je ona bila znatno niža nakon boravka u šumi.
U urinu pojedinaca nakon šumskog kupanja pronađeno je znatno manje adrenalina nego u vrijeme kada su iste osobe ispitivane u gradu.
I možda najzanimljivije: šetnja je imala snažniji učinak na one koji su u životu doživjeli više stresa, nego na one koji su doživjeli umjereni stres.
Zato ne čudi što je njemačko istraživanje bez sumnje pokazalo da se ljudi koji žive u blizini šume znatno bolje nose sa stresom i anksioznošću. Njihova amigdala, dio mozga koji obrađuje ove emocije, izrazito je učinkovitija od amigdale onih koji žive u gradu. S tim na umu, u nekim dijelovima svijeta, primjerice u Kanadi, liječnici sasvim službeno – baš kao i antidepresive – prepisuju vježbanje u prirodi.
Slični su rezultati dobiveni i u studijama s djecom i adolescentima. Dokazano je da život u blizini šume smanjuje postupke agresivnog ponašanja kod djece.
Kod djece s poremećajem pažnje sposobnost da se koncentriraju raste nakon šetnje šumom, a pamćenje im se poboljšava.
Vrijeme provedeno u šumi ima pozitivno djelovanje i na kognitivni razvoj. Na ovim saznanjima zasnovana je filozofija šumskih vrtića i škola, koja se uvodi i u mnoga odjeljenja u Sloveniji.
Šuma i utjecaj na fizičko zdravlje
Zašto žene (na njima je provedeno istraživanje) koje žive u blizini šume imaju za desetinu nižu stopu mortaliteta, uglavnom zbog manjeg broja karcinoma, respiratornih i bubrežnih bolesti? Naravno, takav život povezan je i s više kretanja i čišćim zrakom, što također doprinosi boljem zdravlju.
Oni koji redovito šetaju šumom imaju 50 posto više stanica prirodnih ubojica (posebna skupina limfocita), koje su kod šumskih šetača aktivnije za 60 posto.
Stanice prirodnih ubojica su ključni dio našeg imunološkog sustava, pa stručnjaci primjećuju da šetnja šumom nesumnjivo jača imunitet. Što pokreće oslobađanje ovih stanica i njihovu povećanu aktivnost?
Uzrok su vrlo vjerojatno posebne tvari s kojima obično dolazimo u kontakt samo u šumi. Iako mirise šume ne smatramo aromaterapijom, upravo se o njoj radi. Drveće emitira fitoncide, eterična ulja koja stvaraju aromaterapiju.
Čini se da su fitoncidi u velikoj mjeri povezani sa svim opisanim blagotvornim učincima šume: ubrzavaju aktivnost stanica prirodnih ubojica, smanjuju lučenje adrenalina, sadrže antibakterijske agense, a mogu imati i antikancerogeni učinak.
Zbog toga ne iznenađuje činjenica da se u luksuznim hotelima u zrak ispuštaju fitoncidi. Vrlo je vjerojatno da kombinacija opisanih učinaka utječe na različita stanja, primjerice na smanjenje visokog krvnog tlaka. Njegovi uzroci obično su kombinacija psihičkog i fizičkog napora. A šuma očigledno ima odgovor i na jedno i na drugo.
Kako pravilno izvoditi šumsko kupanje?
Šumsko kupanje, tijekom kojeg su učinci šume još jači, ne zahtijeva posebnu obuku, već malo pažnje i aktivaciju svih čula. Stoga, ako samo projurite kroz šumu, nećete osjetiti mnogo učinka. Zaboravite na sat i svoje planove. Sjednite ili lezite, slušajte, pomirišite, osjetite, pogledajte… I možda najvažnije: isključite telefon i ne bojte se da ćete se izgubiti. Jednostavno stanite gdje želite i idite tamo gdje osjećate da ćete naći mir.
Živjeti u zelenom
U sve urbaniziranijem, bučnom svijetu u kojem smo okruženi raznim pritiscima, pristup šumama i drugim zelenim površinama vjerojatno će postati još važniji za opće zdravlje i dobrobit. No, prema japanskom receptu, od pravilnog izvođenja šumskog kupanja važnije je imati kontakt s prirodom. Kad god imate mogućnost, prošećite šumom. Ako možete, gledajte što češće kroz prozor dok radite, u prirodu, odmarajte oči na zelenilu i drveću u daljini. Sve će ovo biti od koristi za vas.
Da, život u zelenilu je najjednostavniji dio rješenja.
Definitivno će se isplatiti, ako nađete način da se vratite prirodi. Prema japanskom vjerovanju, šuma i drveće su jedini pravi most između nje i nas. Zato vrijedi zapamtiti: nijedno drugo prirodno okruženje nema toliko pozitivnih sustavnih učinaka kao šuma.
*Istraživanja iz kojih su korištene navedene informacije o pozitivnim učincima šume provedena su prema strogim znanstvenim standardima. Sve ispitivane skupine znanstvenici su promatrali u šumskim i nešumskim sredinama. Konačni nalazi rezultat su ovih usporedaba. U tekstu nisu detaljno navedena sva istraživanja, pa je zainteresiranima dostupan popis u redakciji časopisa Pazi na se.
Izvor: Pazi na se.
